U srijedu, 29. travnja 2026. godine u prostoru IOK Zagreb u Ulici kralja Držislava 6 održana je radionica „Ponešto o laganju“, u sklopu ciklusa edukativnih susreta koje zajednički organiziraju IOK Zagreb i DSR „Centar za sport i rekreaciju Zagreb“.

Radionicu je vodila Ivana Barić, magistrica socijalne pedagogije i psihoterapeutkinja realitetne terapije pod supervizijom, a kroz interaktivan pristup sudionici su imali priliku dublje promisliti o temi koja je prisutna u svakodnevnom životu, ali često ostaje neosviještena.

Laganje kao dio svakodnevne komunikacije

Radionica je otvorena pitanjem zašto uopće lažemo. Kroz primjere i razgovor istaknuto je kako razlozi mogu biti različiti – od želje da zaštitimo sebe ili druge, do izbjegavanja neugodnih situacija ili potrebe za kontrolom.

Naglašeno je kako laganje ne mora nužno proizlaziti iz loše namjere. Kako je istaknula voditeljica:
„Nekad lažemo iz navike u nekom automatiziranom ponašanju. Taj fenomen laži nam je nešto što nam je svakodnevno i gdje zapravo često ni ne osvijestimo da smo slagali. Ne mora uvijek biti loša, ružna namjera.“

Kao primjer naveden je i čest odgovor „stižem za minutu“, iako znamo da će to trajati dulje – sitna odstupanja od istine koja su postala dio komunikacijskih navika.

Sudionici su se upoznali s različitim oblicima laganja – od „bijelih laži“ i preuveličavanja do izostavljanja informacija i ozbiljnijih oblika neiskrenosti, čime je dodatno naglašeno koliko je riječ o složenom i višeslojnom ponašanju.

Odnos prema istini i nelagoda koju nosi

Poseban dio radionice bio je posvećen odnosu prema istini. Iako iskrenost često smatramo poželjnom osobinom, suočavanje s istinom može izazvati nelagodu, strah ili osjećaj razotkrivanja.

S druge strane, otvorena komunikacija može pridonijeti kvalitetnijim odnosima, boljem razumijevanju i većoj povezanosti među ljudima. Upravo ta dvojnost pokazuje koliko je odnos između istine i laži kontekstualan i ovisan o situaciji.

Što stoji iza laži?

Kroz daljnju raspravu otvoreno je pitanje uvjerenja i namjere koja stoji iza laganja. Istaknuto je kako nije presudan samo sadržaj izrečenog, već i razlog zbog kojeg nešto govorimo.

Sudionici su promišljali o tome kada laž može biti oblik zaštite ili izbjegavanja, ali i koliko smo odgovorni za način na koji komuniciramo istinu, kao i za način na koji je primamo.

Možemo li prepoznati laž?

Jedan od zanimljivijih dijelova radionice odnosio se na prepoznavanje laži. Predstavljeni su osnovni elementi komunikacije, uz naglasak na važnost neverbalnih signala i načina izražavanja.

Iako postoje određeni pokazatelji poput promjena u govoru ili ponašanju, istaknuto je kako nijedan od njih sam po sebi nije pouzdan dokaz laganja, već ih je potrebno promatrati u širem kontekstu.

„Pinocchio efekt“ i reakcije tijela

Sudionicima je predstavljen i tzv. „Pinocchio efekt“, koji opisuje fiziološke reakcije organizma tijekom laganja. U takvim situacijama dolazi do aktivacije stresnog odgovora i lučenja kateholamina, što može uzrokovati promjene poput svrbeža ili nelagode u području nosa.

Iako ovi znakovi nisu pouzdan pokazatelj laži, oni jasno ukazuju na povezanost tijela, emocija i komunikacije.

Važnost iskrenosti u odnosima i sportu

U završnom dijelu radionice naglasak je stavljen na važnost iskrenosti i povjerenja u međuljudskim odnosima, posebno u sportskom okruženju.

Otvorena komunikacija i razumijevanje razloga iza neiskrenosti mogu doprinijeti zdravijim odnosima, boljoj timskoj dinamici i jasnijem postavljanju očekivanja. Istovremeno, osvještavanje vlastitih obrazaca ponašanja važan je korak prema osobnom razvoju.

Ciklus edukativnih susreta nastavlja se i dalje kroz teme koje potiču razumijevanje, razvoj i jačanje zajednice.